Streličarstvo
Streličarstvo nekad
Streličarstvo (gađanje lukom i strijelom) prati čovječanstvo gotovo od samog njegovog postanka.
Zna se da je čovjek upotrebljavao luk i strijelu još u mlađe kameno doba, oprilike prije 6000 godina, što dokazuju mnogi crteži pronađeni u pećinama na svim kontinentima osim Australije. O tome svjedoče i različiti tipovi strijelaca, slike velikih umjetnika po muzejima, kao i pjesme koje veličaju vještinu, junaštvo i snagu streličara.
Prema legendi, čovjek je ideju za upotrijebu luka i strijele dobio promatranjem dikobraza i njegove sposobnosti obrane putem izbacivanja svojih bodlji. Povjesničari i etnolozi svsrtavaju otkriće luka među najrevolucionarnije ljudske pronalaske i uspoređuju ga s otkrićem vatre i kotača. Čcovjek je lukom po prvi puta mogao djelovati na veću daljinu pa ga je u početku koristio za lov, ali ubrzo i za ratovanje.
U samom početku lukovi su bili izrađeni od drva i životinjskih rogova, a tetive od biljnih vlakana i životinjsih crijeva. Strijele su bile drvene sa kamenim, koštanim ili metalnim vrhovma, a pera su bila ptičja. Poznati lovci i ratnici lukom i strijelom bili su Mongoli, Turci, Perzijanci, Koreanci i Indijanci sa američkih kontinenata. Svi su oni imali lukove različitih dužina i vrsta.
U Europi, najstarije streličarsko društvo osnovano je 1381. g. U Bruxellesu, a djeluje još i danas. U Engleskoj su prva društva osnovana krajem 17. stoljeća, a prva knjiga Rogera Aschama Toxophilis (Ljubitelj luka)napisana o vještini gađanja lukom i strijelom izdana je 1545. godine.
Na modernim Olimpijskim igrama, streličarstvo se pojavilo 1900. godine u Parizu, te je bilo na redovitom programu Igara sve do 1920. godine u Antwerpenu. Nakon toga, zbog neujednačenih pravila uklonjeno je s programa, što je rezultiralo i osnivanjem Svjetske streličarske federacije (FITA) 1931. godine u poljskom Lwovu. 2011. godine FITA je promijenla ime u WA (World Archery Federation). U Muenchenu 1972. godine, streličarstvo ponovno zauzima mjesto među olimpijskim sportovima.
Streličarstvo danas
Ulaskom u svijet streličarstva, javlja se široka lepeza različitih vrsta lukova – tradicionalni, goli (bez nišana), standardni, olimpijski ili složeni luk – kojeg streličar bira prema vlastitim preferencijama.
Postoje i različita natjecanja:
– dvoransko na 18 m,
– vanjsko metno na propisanim udaljenostima,
– field u kojem su mete smještene u šumi na nepoznatim udaljenostima,
– 3D gdje su mete silikonske makete životinja (simulira se lov).
Streličarski klubovi diljem Hrvatske organiziraju turnire te broj turnira godišnje prelazi zavidnu brojku 40!
Na olimpijskim se igrama svake četiri godine natječu najbolji streličari i streličarke svijeta, u disciplini olimpijskog luka (odatle i ime). Udaljenost je 70 m, a natjecatelji se takmiče individualno i ekipno (ekipu čine tri člana – tri žene ili tri muškarca iz iste države). Što se tiče složenog luka, najviša je stepenica za natjecatelja svjetsko prvenstvo. I upravo se Hrvatska može pohvaliti brojnim izvrsnim i zlatnim streličarima složenog luka!
Prvi streličarski klub u Hrvatskoj osnovan je 1955. godine u Zagrebu, stoga nosi i ime Prvi streličarski klub Zagreb 1955. Nakon njega, započelo je osnivanje i ostalih klubova u Hrvatskoj (i šire), te danas Hrvatski streličarski savez (HSS) broji 50-tak klubova.